Kontroverze vezane uz borderline

Borderline ili granični poremećaj ličnosti jedan je od poremećaja koji je pun kontroverzi vezanih uz njegov nastanak i tijek, čak i među stručnjacima. Jedan dio stručnjaka smatra kako ovo nije bolest nego isključivo poremećaj, drugi idu toliko daleko da ovaj poremećaj u potpunosti izbacuju iz kategorije psihijatrijskih poremećaja. 

Borderline ili granični poremećaj ličnosti
Prema definiciji, borderline je poremećaj kojeg karakterizira nestabilnost u međuljudskim odnosima

Naziv ovoga poremećaja vezan je uz činjenicu da je stanje pacijenata na granici (eng. border) između psihoze i neuroze. Tek krajem 20. stoljeća ovaj poremećaj ulazi u službene medicinske klasifikacijske sustave.

Koraci u dijagnostici ovog poremećaja

Prema definiciji, borderline je poremećaj kojeg karakterizira nestabilnost u međuljudskim odnosima, odnosima prema samom sebi i slici sebe, praćen izrazitom impulzivnošću. Javlja se u ranoj odrasloj dobi, a najviše pogađa žene.

Kako bi se dijagnosticirao ovaj poremećaj potrebno je da osoba zadovoljava najmanje pet od idućih devet kriterija:

  1. silno se trudi izbjeći napuštanje, stvarno ili imaginarno
  2. ima nestabilne međuljudske odnose i svrstava ljude u dvije kategorije (idealiziraju ih ili potpuno obezvrjeđuju)
  3. pati od poremećaja identiteta, ima nejasnu sliku o sebi
  4. impulzivna je u područjima koja su moguće štetna za nju
  5. ima suicidalne misli, pokušava izvršiti suicid ili se samoozljeđuje
  6. emotivno je nestabilna, povremeno anksiozna, razdražljiva što najčešće traje nekoliko sati; u rijetkim slučajevima potraje i nekoliko dana
  7. pati od kroničnog osjećaja praznine
  8. ne može kontrolirati svoj bijes koji je često vrlo intenzivan i neprimjeren
  9. ima prolazne paranoidne ideje koje su povezane sa stresom te disocijativne simptome

Zlostavljanje kao temeljni uzrok 

Kada govorimo o uzrocima borderlinea, istraživanja pokazuje da ovaj poremećaj najčešće uzrokuju traumatična iskustva iz djetinjstva od kojih su najzastupljenijii zlostavljanje i zanemarivanje. Statistika pokazuje kako je 60−90 % ljudi koji pate od ovog poremećaja u djetinjstvu bilo fizički, verbalno ili seksualno zlostavljano. Upravo seksualno zlostavljanje ima najveći dio u navedenom postotku, odnosno 40−70 % svih ispitanika je bilo njegovom žrtvom. 

Nepredvidivost borderlinea

Za razliku od nekih drugih poremećaja, borderline ima najveću tendenciju mijenjanja simptoma i kriterija u dijagnostici. Kod borderlinea je moguće da osoba s godinama izgubi kriterije za postavljanje dijagnoze. Stručnjaci ističu da osobe koje su na vrijeme počele s liječenjem, iza 30. godine gube sve kriterije. 

Liječenje poremećaja

Najčešća metoda liječenja borderlinea je psihoterapija koja je duga i zahtjevna zbog same prirode poremećaja, no uspješna je dok se farmakoterapija inicira tek kada dođe do pojave depresivnih simptoma, impulzivnosti, nekontrolirane agresivnosti i sličnih stanja. Uz primjenu farmakoterapije preporučuje se upotreba stabilizatora raspoloženja ili antipsihotika. 

Čitajte i sljedeći članak: Potražite pomoć psihoterapeuta

Postovi iz iste kategorije: