Kontrola vida podrazumijeva oftalmološki pregled vida koji služi praćenju stanja određene bolesti ili stanja oka, primjerice kontrolu očnog tlaka, kontrolu vida nakon određenih upalnih stanja oka i slično.
Tijekom kontrole vida oftalmolog prati razvoj bolesti ili stanja pacijentovog oka i vida te po potrebi određuje terapiju lijekovima ili pak korištenje korektivnih pomagala poput naočala ili leća. Nikako ne zanemarujte redoviti pregled vida kako biste na vrijeme uočili moguće probleme s vidom.
Pregled sadržaja:
Kada je vrijeme za kontrolu i pregled vida
Redovita kontrola vida svakih 3 do 6 mjeseci preoručljiva je za osobe koje već nose oftalmološka pomagala ili imaju problema s bolestima i poremećajima oka ili vida. No poželjna je i za sve ostale ukoliko primijete neki od sljedećih simptoma:
- peckanje očiju
- suzenje očiju
- pojava iscjetka iz očiju
- nelagoda pri pojavi svjetla
- gubitak oštrine vide na daljinu ili na blizinu
- bolovi u oku
- pogrešna percepcija boja
- škiljenje kako bi se vidjeli predmeti u daljini
- gledanje u križ
- preveliko približavanje predmeta
- glavobolja
Procedure tijekom kontrole vida
Kontrola vida započinje razgovorom o prethodnoj povijesti bolesti očiju i vida, obiteljskoj anamnezi, a zatim se pregledavaju izgled i funkcije vanjskog dijela oka. Nakon toga oftalmolog mjeri vidnu oštrinu, ispituje postoji li potreba za korištenjem korekcijskih pomagala te postoje li znakovi očnih bolesti. Potom se mjeri očni tlak uz pomoć tonometra kako bi se ispitale indicije za razvoj glaukoma koji dovodi do oštećenja vidnog živca, propadanja vidnog polja i gubitka vida (povišenim očnim tlakom se smatra očni tlak koji prelazi vrijednost od 20 mmHg). Prepoznavanje simptoma katarakte može biti izazovno jer se stanje razvija postupno. Ako primijetite koji od simptoma, važno je konzultirati se s oftalmologom radi daljnjeg pregleda i dijagnoze.
Ako postoji sumnja na glaukom, pacijent se šalje na daljnju glaukomsku obradu koja se sastoji od pahimetrije, goniskopije i mjerenja vidnog polja. Nadalje se pregledava prednji segment oka kako bi se uočile eventualne promjene vjeđa, suznog filma, spojnice oka, bjeloočnice, rožnice, prednje očne sobice, šarenice i leće, što se obavlja uz pomoć biomikroskopa ili očnih kapi koje sadrže boju koja pokazuje postojanje povreda, stranih tijela i upale rožnice. Potom oftalmolog prelazi na pregled stražnjeg segmenta oka, odnosno očne pozadine ili fundusa na kojem se otkriva prisutnost mogućih uzroka smanjenja oštrine vida.
Važnost prevencije
Upravo je zbog svih navedenih promjena, poremećaja, bolesti i nepovoljnih ishoda vrlo važno ići na redovite kontrole vida ukoliko već imate problema s vidom. No, čak i ako ih do sada niste imali, a primijetili ste neke od navedenih simptoma također nemojte zanemarivati kontrolu i pregled vida. Zapamite, prevencija uvijek najbolje rješenje.
Postovi iz iste kategorije:
- Oftalmološki pregled pomaže vam da vidite bolje
- Imuni sistem kao naš zaštitnik
- Simptomi i opcije liječenja katarakte
- Psihoterapija više nije tabu tema
- Korekcijska naočala za vaš novi pogled u svijet
- Bučice – sportski rekviziti koji stanu u svaku torbu
- Razumijevanje i prevencija stresa
